Osim dobro znanih podataka koje smo objavili vezano za T-HT potražili smo odgovore na neka pitanja koja smo postavili. Prvo je bilo vezano uz postavljanje optičkih kablova kroz grad Zagreb, a i ostale dijelove Hrvatske uz koje ćemo dobiti i nove mogućnosti korištenja. "T-HT je započeo s aktivnostima vezanim uz razvoj optičke infrastrukture u gotovo svim većim gradovima RH. Spomenut ćemo samo neke od gradova: Zagreb, Bjelovar, Karlovac, Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Vinkovci, Pula itd.

Optička infrastruktura osnova je razvoja suvremene telekomunikacijske mreže i telekomunikacijskih usluga budućnosti. Optička mreža je pouzdana i potpuno otporna na atmosferska pražnjenja, a mogućnost smetnji na novoj optičkoj instalacijskoj infrastrukturi značajno je smanjena, što podrazumijeva lakše održavanje.

Razvojem i uvođenjem infrastrukture temeljene na FTTH rješenjima – optička vlakna do stanova korisnika – T-HT namjerava osigurati još bolju kvalitetu postojećih te otvoriti mogućnost za razvoj novih, još sofisticiranijih i tehnički zahtjevnijih usluga.

Nova, modernija infrastruktura korisnicima u prvom redu donosi veće brzine pristupa internetu, korištenje sadržaja za koje je potreban veći kapacitet mreže, poput IPTV-a i HDTV-a, te stabiliziranje kvalitete usluga.

Međutim, aktivnosti oko razvoja optičke infrastrukture u ovom su trenutku usporene neprimjerenom mjerom regulacije optičke pristupne infrastrukture od strane HAKOM-a koja izravno utječe na ulaganja T-HT-a u optičku infrastrukturu.

Ukratko, T-HT-u je od strane HAKOM-a ograničen broj korisnika koje smije spojiti na optiku s ciljem regulacije optičke infrastrukture.

Smatramo da je potrebno prvo izgraditi optičku infrastrukturu do određene razine kapaciteta kako bi takva infrastruktura mogla postati predmet regulacije od strane HAKOM-a. Trenutno, nastoji se regulirati nešto čega još nema, što iz perspektive naše kompanije čini takvo ulaganje vrlo neizvjesnim.

Optička infrastruktura izuzetno je skupa i zahtijeva ulaganja u iznosima od nekoliko milijardi kuna u narednih 5-6 godina, a s druge strane povrat tih ulaganja je rizičan. Stoga smatramo da je HAKOM krenuo u regulaciju optike preuranjeno. Smatramo da je potrebno ovu mjeru zabrane staviti van snage i preispitati postojeće namjere i odluke vezane za regulaciju optike. Nadalje smatramo da je potrebno da HAKOM u suradnji s drugim nadležnim tijelima (resornim ministarstvom i Vladom) propiše strategiju razvoja optičke infrastrukture za narednih 5-10 godina, a u sklopu politike razvoja širokopojasnog pristupa u RH te pored mjera regulacije optike uvede i poticaje za ulaganje i gradnju takve infrastrukture.

Regulacija optike u ovom trenutku prema našem mišljenju i nije potrebna s obzirom da još uvijek ne postoje usluge koje se mogu pružati isključivo na optici, a ne i na postojećoj bakrenoj mreži. Gradnja optike je zapravo izbor za budućnost u kojoj predviđamo nastajanje i razvoj usluga koje zahtijevaju znatno veće brzine pristupa i prijenosa podataka od danas dostupnih. Međutim, ako se sa ulaganjima ne započne danas ta budućnost u telekomunikacijskom smislu biti će neizvjesna za krajnje korisnika u RH te će RH zaostati još više za drugim razvijenim tržištima u Europi."

Drugo pitanje koje smo postavili je bilo vezano uz situaciju da jedino T - Com nema potpisan Ugovor o povlaštenom korištenju usluga školskoj i akademskoj zajednici sa CARNET-om, a odgovor je kratak pomalo nedorečen.

"T-HT razmatra uvođenje posebnih ponuda za ciljane skupine korisnika, na način kakav je već proveden u sklopu projekta Net u školi gdje se učenicima omogućilo povoljnije korištenje interneta."

Na pitanje oko mogućnošću ispisa računa za korištenje svih usluga na jednom računu, a ne kao dosada na par odgovor je:

"Kao kompanija koja pruža inovativne i korisnički orijentirane usluge, T-HT prati svjetske trendove na telekomunikacijskim tržištima te razmišljamo o kreiranju jednog računa na kojemu bi bile objedinjene usluge fiksne telefonije, interneta te IPTV usluge."